Sve što treba da znaš o studiranju arhitekture i prijemnom ispitu
Sveobuhvatan vodič za one koji razmišljaju da studiraju arhitekturu. Informacije o prijemnom ispitu, pripremama, samim studijama i mogućnostima zapošljavanja.
Sve što treba da znaš o studiranju arhitekture i prijemnom ispitu
Pitanje studiranja arhitekture jedna je od onih velikih životnih prekretnica koja okuplja bezbroj pitanja, dilema, strahova i nada. Ako i ti razmišljaš da li je ovo pravi put za tebe, verovatno si već pročitao/la bezbroj foruma i čuo/la suprotstavljena mišljenja. Ovaj članak ima za cilj da te provede kroz sve aspekte ovog izbora - od prijemnog ispita, preko samih studija, pa sve do šansi za zaposlenje nakon diplome.
Da li je arhitektura za mene? Osnovna razmatranja
Pre nego što zaroniš u detalje o prijemnom za arhitekturu, važno je da se zapitash da li su tvoje sklonosti u skladu sa ovom zahtevnom, ali izuzetno kreativnom strukom. Ljudi koji se odluče da studiraju arhitekturu često imaju izražen estetski senzibilitet, vole da crtaju, grade makete i rešavaju prostorne probleme. Međutim, tu nije sve. Kao što jedan iskusni student kaže: "Jedno je kad želiš da upišeš, drugo je kad počneš da studiraš, a nešto sasvim treće je kad završiš i počneš da radiš."
Ključni motivator trebalo bi da bude duboka želja i ljubav prema arhitekturi. Mnogi diplomirani arhitekte ističu da, uprkos svim poteškoćama, ne bi birali drugi put. "Ako to zaista želiš da studiraš i da se time posle baviš, ništa ti neće pasti teško", savetuje jedna buduća studentkinja. Stvarna ljubav prema struci će ti biti glavni pokretač kroz napore koji slede.
Prijemni ispit - Prva i najveća prepreka
Polaganje prijemnog na arhitektonskom fakultetu predstavlja ozbiljan izazov i glavni je filter za buduće studente. Konkurencija je velika, a broj mesta ograničen, posebno na budžetu. Dakle, položiti prijemni zahteva temeljnu i dugotrajnu pripremu.
Kako izgleda prijemni ispit?
Forma prijemnog za arhitekturu se vremenom menja, pa je od suštinske važnosti da se direktno informišeš na sajtu fakulteta koji te interesuje. Tradicionalno, prijemni se sastojao od testa iz matematike, testa prostornog i logičkog zaključivanja i crtanja - slobodoručnog crtanja po modelu ili iz mašte. Međutim, u novije vreme neki fakulteti su testove opšte kulture, istorije umetnosti i arhitekture uključili u proces.
Kao što jedan student pominje: "Zadali su nam da nacrtamo logo Coca-Cole po sećanju." Ovakvi zadaci proveravaju tvoju sposobnost vizuelnog pamćenja, sinteze i preciznosti. Drugi iskustva ukazuju na zadatke gde se crtaju geometrijski oblici u prostoru, što proverava tvoje "shvatanje prostora" i "pretstavljanje oblika u prostoru".
Kako se pripremiti za prijemni?
Gotovo svi koji su uspešno polagali prijemni ističu da su pripreme za prijemni bile ključne. Pripreme za arhitekturu obično traju godinu dana, a idealno je početi čim se upišeš u četvrti razred srednje škole. Postoje različiti načini pripreme:
- Pripreme na fakultetu: Mnogi savetuju da se upravo ovde krenu na pripreme. Osim što ćeš steći potrebno znanje, upoznaćeš profesore i asistente, stekćeš utisak o fakultetskoj atmosferi i videćeš da li je to zaista ono što želiš.
- Privatni pripremači: Postoje iskusni profesori koji se isključivo bave pripremanjem budućih studenata. Često rade u manjim grupama, što omogućava individualniji pristup. Kao što jedna kandidatkinja pominje, takvi profesori mogu imati čitav tim stručnjaka - matematičara, arhitekata, likovnih umetnika.
Bez obzira na izbor, važno je biti uporan i posvećen. "Spremala sam se godinu dana svakog vikenda po 8 sati + kada sam se raspustila svakog dana po 2 sata", deli svoje iskustvo jedna studentkinja. Takođe, korisno je biti u toku sa onim što se dešava na samom fakultetu, jer ponekad se dešava da se zadaci sa kojima se studenti pripremaju na fakultetu poklope sa onim na pravom ispitu.
Nemoj zanemariti ni svoj uspeh iz srednje škole. Bodovi iz srednje škole čine deo konačnog skora, pa je dobar prosek veliki plus u borbi za mesto na budžetu.
Samofinansiranje vs. Budžet - Finansijski aspekt
Arhitektonski fakulteti spadaju među skuplje za studiranje. Studiranje arhitekture na samofinansiranju može da košta i do nekoliko hiljada evra godišnje, zavisno od fakulteta. Osim školarine, treba računati i na dodatne troškove materijala za crtanje, štampanje projekata, izradu maketa, što može biti značajan finansijski teret.
Upasti na budžet je, stoga, veliki cilj. Međutim, treba biti svestan da je to veoma teško. Kao što jedan iskusan student napominje: "Pitanje je koliko ti to stvarno želiš. Ako nema ništa drugo što bi takođe voleo/la da studiraš, onda ćeš svakako pokušati." Ako ne upadneš na budžet iz prve, ne gubi nadu. Mnogi su upisali fakultet iz drugog ili čak trećeg pokušaja - važno je biti uporan.
Šta te čeka tokom studija arhitekture?
Kada uspešno položiš prijemni i upišeš fakultet, otvara se put ka intenzivnom i zahtevnom periodu učenja. Studiranje arhitekture nije toliko teško u smislu težine gradiva, koliko je zahtevno u smislu vremena i posvećenosti. Studenti ističu da se radi "konstantno, čak i kad zabušavaš".
Studijski program obuhvata mešavinu teorijskih predmeta (istorija arhitekture, teorija projektovanja, arhitektonske konstrukcije, mehanika) i praktičnih vežbi (studio projekti, crtanje, modelovanje). Veoma brzo ćeš se susresti sa radom na računaru - programi kao što su AutoCAD, ArchiCAD, 3ds Max, Photoshop postaju tvoj svakodnevni alat.
Kreativnost je u srcu arhitekture, ali ne zanemaruj tehničku stranu. Kao što jedna studentkinja kaže: "Arhitekta nije slikar, već inženjer." Predmeti kao što su nacrtna geometrija, statika i beton zahtevaju precizno, analitičko razmišljanje.
Odnosi sa profesorima i asistentima su ključni. Kao što primećuje jedan diplomirani arhitekta: "Ima divnih profesora, ali ima i onih koji su prezauzeti... specificna sorta ljudi radi na tom faksu." Bitno je biti aktivan, tražiti pomoć kada je potrebno i graditi dobre odnose.
Šanse za zapošljavanje nakon diplomiranja
Ovo je verovatno najkontroverznija tema. "Završila sam arhitektonski fakultet u julu 2010. godine i od tada tražim posao", izjavljuje jedna diplomirana arhitekta, oslikavajući tešku situaciju na tržištu rada u Srbiji. Mnogi potvrđuju da je pronalaženje posla u struci izazovno, naročito bez veza ili preporuke.
Početne plate u arhitektonskim biroima u Srbiji mogu biti niske, a radni dani dugi i iscrpljujući, često uz prekovremeni rad i vikendom. Međutim, perspektiva nije crna. Kao što jedan optimističniji glas primećuje: "Ako radiš i to dobro, i one rastu." Sticanje iskustva, usavršavanje u popularnim softverima i izgradnja portfolija su od suštinskog značaja.
Jedna od najčešće pominjanih opcija za mlade arhitekte je odlazak u inostranstvo. "Ako si snalažljiva i hrabra, preporučujem ti da kada diplomiraš potražiš posao u inostranstvu", savetuje jedna osoba koja je svoj put nastavila u Njujorku. Druge evropske zemlje, poput Austrije, Nemačke ili skandinavskih zemalja, nude bolje uslove rada i veće plate.
Osim rada u birou, postoje i druge mogućnosti: rad na fakultetu (ako se istakneš tokom studija), pokretanje sopstvene prakse, specijalizacija za enterijer ili pejzažnu arhitekturu.
Zaključak: Da li je vredno pokušati?
Odlučiti se da studiraš arhitekturu nije lak izbor. Put je izazovan, od samog početka - pripreme za polaganje prijemnog - pa sve do pronalaženja posla nakon diplome. Zahteva ogromnu posvećenost, strpljenje, finansijska ulaganja i čvrstu motivaciju.
Ipak, za one koji zaista vole ovu struku, nagrada je neprocenjiva. Mogućnost da stvaraš, da oblikuješ prostor oko sebe i da ostaviš trajan doprinos je ono što pokreće generacije arhitekata. Kao što jedan student sažeto kaže: "Treba mnogo volje, strpljenja i ljubavi prema arhitekturi da bi se završila."
Ako osećaš da je to tvoj poziv, ako si spreman/na na žrtve i ako si uporan/na, onda je svaki napor vredan truda. Pripremi se za prijemni najbolje što možeš, budi informisan i nikada ne odustaj od svojih snova. Srećno!